sibenik, dalmacia
Dolac, najstariji dio grada. Nekad kvart u kojem su živjeli ribari, danas je mjesto s najviše barova koji rade cijelu noć.
Gorica, dio grada nekad naseljen pretežno građanima talijanskog kulturnog određenja. U sjenovitim ulicama Gorice zasjenjenim trokatnicama i šetverokatnicama skrile su se galerije, kafe barovi, restorani i dučani.

Najstariji hrvatski grad

Kad se popnete na tvrđavu sv. Ane i pogledate uokolo lako će te, i bez srednjovjekovnih isprava, shvatiti zbog čega pridjev - kraljevski Šibeniku tako dobro pristaje. S vrha tvrđave puca pogled od ušća rijeke Krke do posljednjih otoka akvatorija. Sve tamo do Kornata.

Ovo je mjesto kojem gravitira cijela okolica u koje se dolazi zbog svih onih malih potreba koji život znaće: kupovina, pijaca, informacije, kazalište, kava. Šibenik je centar društvenog života županije,

Grad su podigli Hrvati u 9 st. nove ere na jednoj od ključnih strateških jadranskih pozicija. Postupno se širio uz strminu brda. Ona mu je dala jedinstvenu reljefnost i skulpturalnost .

Dubrovnik i Šibenik su antipodi. Koliko Dubrovnik baštini ljepotu kao posljedicu urbanog planiranja, toliko Šibenik baštini svoju po organskom razvoju grada koje je slijedilo čudljivost terena.

Uz hrbat brda su ostatci gradskih bedema koji spajaju tvrđavu s lukom sagrađenom na na potopljenom ušću rijeke . Iz luke se može brzim brodskim linijama ili morskim taksijem doseći sva mjesta šibenskog akvatorija.

Dva su naćina dolaska u šibenik: Prvi je kanalom sv. Nikole. Uskom i krivudavom barijerom od lLitice mjestimično visokih 30 metara koje se kao u scenografij herojskih Wagnerovih opera ruše u more. Anal je dug par kilometara. Na izlasku, kad more skrši posljednju snagu rijeke, već ste pred pomorskom tvrđavom sv. Nikola. Jednom od tri takvog tipa na Sredozemlju. Druga je u Veneciji, a treća na Malti. Nekad je preko kanala bio lanac koji se zatezao na tom njegovom najužem dijelu. Tu počinju otoci šibenskog akvatorija. Prvo naseljeni otoci Prvić i Zlarin s istoimenim starim gradovima. Potom Kakanj, Kaprije, Zmajan, Žirije i konačno Kornati. Oni su vanjska barijera koja štiti šibensku luku od vjetrova sa jugozapada. Čudesna je plovidba stazama između otoka i otočića. To je najbolji način upoznavanja esencije ovog ribarsko težačkog kraja

Drugi način dolaska je kopnenim putem. Magistralom preko Zadra ili autoputem preko Zagreba. Manje je spektakularan, ali brži. Jednom kad parkirate na nekom od nekolicine parkinga u starom gradu već ste u srcu grada. Spremni zaroniti u vrevu starog županijskog središta u kojem još uvijek banke i osiguravajuća društva nisu izmjestile autohtono stanovništvo. Tu je pijaca na otvorenom koja radi svakog dana od zore do podne. Na nnjoj možete kupiti organski uzgojenu hranu, po cijeni one u supermarketa. Stari grad je gotovo u cijelosti sačuvan, a najljepši njegov dio je oko Katedrale koja je pod zaštitom UNESCO – a i vijećnice. Pun je trgova, uskih ulica od kojih se najuža zove Kale Larga, restorana već prema tome što vas interesira i prema .čemu imate nagnuće.

Riva je ljeti najpropulzivniji dio grada. Ljeti je modna pista kojom šetaći prolaze u mimohodu između jahti s jedne i barova ispunjenih do zadnjeg mjesta s druge strane
Ulaz u kanal sv. Nikole u zalasku sunca
fotografije_ pervan & jakovljević ; tekst i dizajn_ jakovljević